Kako je po─Źela povijest pasivnih ku─ça


Foto: Pasivna ku─ça u Darmstadtu, izvor www.passivhaustagung.de

Danas poznati koncept pasivnih ku─ça razvijen je u Njema─Źkoj po─Źetkom devedesetih godina. Kombinacijom ideja o super izoliranim objektima potpomognutih solarnim sustavima i niskoenergetskim standardima gradnje osmi┼íljen je, testiran i proveden koncept gradnje koji omogu─çuje zadr┼żavanje ugodnih temperatura u unutarnjem prostoru bez konvencionalnih sustava grijanja i hla─Ĺenja, pi┼íe portal Zelena zona.

Prvi povijesni modeli pasivne gradnje u nekim dijelovima svijeta odavno su izgra─Ĺeni iako nikad nisu bili poznati pod tim nazivom. Od obala Portugala do Irana i Kine ku─çe su gra─Ĺene tako da ne trebaju ni aktivno grijanje ni hla─Ĺenje. Na Islandu su jo┼í u srednjem vijeku gradili ku─çe s travom jer je drvne gra─Ĺe bilo sve manje. Premda nisu imale odgovaraju─çe prozore ni ventilaciju, to su bile prve pasivne ku─çe

Naime, i u Europi je u sedamnaestom i osamnaestom stolje─çu vladala nesta┼íica drva zbog intenzivnog kr─Źenja ┼íuma za ogrjev. Za ostatak Europe rje┼íenje je bilo va─Ĺenje ugljena, me─Ĺutim kako na Islandu to nije bilo primjenjivo, inventivni Islan─Ĺani ubrzo su shvatili da dobro izolirane ku─çe ne zahtijevaju velike koli─Źine topline.

Istra┼żiva─Źki brod "Izvor" Fridtjofa Nansena iz 1883. godine jo┼í je jedan primjer pasivne gradnje. "Izvor“ je bio potpuno funkcionalna "pasivna ku─ça“. Bokovi broda bili su premazani katranskim premazima, nakon toga nalazio se prostor ispunjen plutom i lamperija, zatim debele naslage izolacijskog materijala, linoleum i na kraju unutarnje obloge. Strop u salonu i kabinama bio je debljine 15 centimetara. Svjetlarnik koji je zapravo bio najizlo┼żeniji hladno─çi bio je za┼íti─çen trima staklenim povr┼íinama, jednom iza druge. Bez obzira na vanjsku temperaturu od -22 °C ili +22 °C, posada na brodu nije imala potrebu za paljenjem vatre u pe─çi.

DHT energetska ku─ça nulte potro┼ínje noviji je primjer temelja pasivne gradnje. Na tehni─Źkom sveu─Źili┼ítu u Danskoj sustavnim provo─Ĺenjem simulacija i optimizacijom dizajna na kraju je izgra─Ĺena prva ku─ça nulte energije. Ta je ku─ça i dalje u funkciji kao ku─ça za goste sveu─Źili┼íta i svi njezini pasivni sustavi rade. Kako sustav za solarnu energiju nije zamijenjen nakon kvara, cilj ku─çe nulte potro┼ínje energije usmjeren je prema niskoenergetskoj ku─çi. 

Paralelno s postavljanjem temelja pasivne gradnje u Americi i Skandinaviji krenuo je razvoj energetski u─Źinkovitih gra─Ĺevina u Njema─Źkoj. Super izolirana eksperimentalna ku─ça sagra─Ĺena je 1974./1975. godine i bila je opremljena kontroliranom ventilacijom, toplinskim izmjenjiva─Źima, solarnim tehnologijama i dizalicama topline.

Provedena studija pokazala je veliki potencijal za u┼ítedu energije od 10 do 20 posto za Europu i Ameriku i dokazala da su takve mjere va┼żan korak na putu prema energetskoj u─Źinkovitosti. Ameri─Źka izgradnja super izoliranih ku─ça tijekom 70-ih i 80-ih godina pro┼ílog stolje─ça bila je vrlo blizu pasivnih ku─ça i pru┼żila je izvrsne temelje za niskoenergetske i pasivne ku─çe u Europi.  

U Coloradu je izgra─Ĺena dobro izolirana solarna pasivna ku─ça na nadmorskoj visini od 2164 metara, u ─Źijem je zimskom vrtu posa─Ĺena tropska vegetacija, a grijanje je rijetko uklju─Źeno.

Sva prikupljena iskustva potvrda su da pasivne ku─çe ne slu┼że samo kao predmet istra┼żivanja nego i mogu─çi energetski standard u budu─çnosti. 

Pasivna ku─ça u Darmstadtu u Njema─Źkoj predstavlja jednu od prvih suvremenih pasivnih ku─ça izgra─Ĺenih u Europi. Ku─ça se sastoji od ─Źetiriju stambenih ku─ça u nizu koje imaju 27,5 cm toplinske izolacije na vanjskom zidu i 45 cm na krovu. Prozori imaju izolirane okvire i posebno su dizajnirani upravo za upotrebu u pasivnoj ku─çi. Potro┼ínja energije u toj pasivnoj ku─çi iznosi 10 kWh/m² godi┼ínje i u┼ítede u usporedbi s tradicionalnim ku─çama iznose vi┼íe od 90 posto. Mjerenja i istra┼żivanja provedena na tom objektu temeljni su dio dokumentacije o izgradnji pasivnih ku─ça. 

Znanstveno-teorijske temelje pasivne ku─çe postavio je fizi─Źar dr. sc. Wolfgang Feist koji je ujedno i voditelj prvoga svjetskog Instituta za pasivnu ku─çu koji je utemeljen 1996. godine u Darmstadtu.

Teorija o pasivnim ku─çama rezultirala je energetski u─Źinkovitom arhitekturom koja omogu─çuje znatno pove─çanje energetske u─Źinkovitosti i smanjenje potro┼ínje, uz samo 10 do 20 posto ve─ça ulaganja prilikom izgradnje. 

Izvor: domosfera.hr

  •  


<< Nazad